Pages
-
-
Uloga autofagije kod replikacije herpes simpleks virusa
-
Filip Uljanić Herpes simpleks virus je virus sa jedinstvenim sposobnostima latencije i
neuroviruloentnosti. Vaţan faktor strategije koja mu omogućava ovakve jedinstvene
sposobnosti je inhibicija autofagije. Autofagija je proces koji doprinosi homeostazi
stanice u normalnim uvjetima i njezina disfunkcija povezana je sa nizom bolesti poput
osteoartritisa i raka. Kad je stanica u stanju infekcije, autofagija sudjeluje u obrani
stanice od unutarstaničnih patogenih organizama. Mnogi virusi, kako bi...
-
-
Uloga cirkadijalni satnih gena u patologiji raka dojke
-
Ana Mioč Cirkadijalni ritmovi su dnevne oscilacije u metaboličkim, psihološkim i fiziološkim procesima u većini organizama. Deregulacija ovih ritmova povezana je s brojnim patološkim stanjima, uključujući depresiju, dijabetes, metabolički sindrom i rak. Jedno od takvih stanja je i rak dojke. Globalni utjecaj raka dojke je sve veći. Rizik za nastanak raka dojke 5 puta je veći u razvijenim zemljama nego u nerazvijenim. Jasno je da moderan način života utječe na poremećaje u cirkadijalnom...
-
-
Uloga cirkadijalnih gena u kemorezistenciji stanica raka debelog crijeva sa BRAF V600E mutacijom
-
Martin Ripić Karcinom debelog crijeva se smatra jednim od češćih karcinoma u svijetu te otprilike 5-10% svih slučajeva karcinoma debelog crijeva otpada na one sa BRAFV600E mutacijom. Unatoč sve boljim kemoterapijskim opcijama, nije primijećeno značajno poboljšanje u ishodu liječenja oboljelih sa BRAFV600E mutacijom, uglavnom zbog razvoja kemorezistencije. Cirkadijalni sustav sudjeluje u brojnim staničnim procesima poput staničnog ciklusa, popravka DNA, metabolizma i regulaciji apoptoze te je ...
-
-
Uloga cirkadijalnih satnih gena u patogenezi melanoma
-
Barbara Fabulić Cirkadijalni ritam je fundamentalna fiziološka osobina svakog ţivog bića, kako onih jednostaničnih tako i sloţenih organizama. Brojne funkcije ţivotinjskog, pa tako i našeg organizma, podlijeţu ritmičkim promjenama. Cirkadijalni ritam je biološki ritam koji je usklaĎen sa dnevno-noćnim promjenama u okolišu te traje otprilike dvadeset i četiri sata. Ove dnevno-noćne promjene direktno utječu na fiziološke i morfološke funkcije unutar pojedinog organizma, a regulirani su...
-
-
Uloga dopamina u preferencijalnoj samoadministraciji metamfetamina
-
Ivana Gvozdić Konzumacija opojnih droga utječe na dopaminsku i serotoninsku neurotransmisiju te je značajan faktor razvoja ovisnosti. Psihostimulansi poput metamfetamina (METH) djeluju na centre u mozgu zadužene za regulaciju procesuiranja nagrade i ugode. Nagrađujući utjecaj droga dovodi do opetovane konzumacije i u konačnici do ovisničkog ponašanja koje se ispituje na laboratorijskim životinjama kao preferencijalna samoadministracija. Drosophila melanogaster poznati je modelni organizam za...
-
-
Uloga genskog produkta regije M116 u tropizmu mišjeg citomegalovirusa
-
Deni Oreb Humani citomegalovirus (HCMV) široko je rasprostranjeni virus u ljudskoj populaciji koji, nakon primarne, uspostavlja latentnu infekciju i ostaje prisutan u organizmu domaćina tijekom cijelog života. Iako u imunološki kompetentnih osoba ne izaziva bolest, HCMV je važan i opasan oportunistički patogen u osoba s oslabjelim ili nezrelim imunološkim sustavom kao što su novorođenčad ili osobe na imunosupresivnoj terapiji. HCMV inficira samo ljude te se stoga u pokusima sa...
-
-
Uloga i važnost procesa transfera tehnologije na sveučilištima
-
Marina Matulja U svijetu u kojem tržištem vladaju velike tvrtke, sposobnost inoviranja ima značajan
utjecaj na ekonomski napredak. Ovdje veliku ulogu igraju i sveučilišta koja su u
posljednja dva desetljeća postali jedni od glavnih aktera u komercijalizaciji proizvoda
kroz proces transfera tehnologije. Stoga je cilj ovog rada na razumljiv način dati
osnovne informacije o važnim pojmovima koji se provlače kroz proces transfera
tehnologije – patenta kao jednog od oblika intelektualnog...
-
-
Uloga kalpaina u šećernoj bolesti i njezinim komplikacijama
-
Laura Mlinac Kalpaini su klasa koju čine 15 članova kalcijem aktiviranih nelizosomalnih neutralnih proteaza koje utječu na širok raspon staničnih funkcija. Kalpaini su obično lokalizirani u citosolu i unutar mitohondrija. Pretjerana aktivacija kalpaina povezana je s brojnim bolestima mozga, očiju, srca, pluća, gušterače, bubrega, krvožilnog sustava i skeletnih mišića. Stoga kalpain može poslužiti kao potencijalni terapeutski cilj u mnogim bolestima. Obzirom da se kalpaini povezuju s...
-
-
Uloga limfocitnih subpopulacija u pogoršanju diabetesa mellitusa tipa 2 uzrokovanog citomegalovirusnom infekcijom u debljini
-
Natalia Justić Pretilost predstavlja veliki globalni problem do čijeg nastanka dolazi prekomjernim stvaranjem masnog tkiva kao posljedice povećanog unosa energije i smanjenja fizičke aktivnosti. Pretilost dovodi do brojnih komplikacija, a među najčešće spada metabolički sindrom koji obuhvaća i šećernu bolest tipa 2 (engl. Diabetes Mellitus Type 2, DM2). DM2 je kronični metabolički poremećaj karakteriziran hiperglikemijom te promjenama u metabolizmu proteina i masti. Nastaje kao posljedica...
-
-
Uloga m6A modifikacije u biološkim procesima, bolestima i infekcijama
-
Magdalena Petrović N6-metiladenozin (m6A) najčešća je modifikacija eukariotskih RNA. Metilacija adenozina odvija se kotranskripcijski u staničnoj jezgri. Regulirana je proteinima koji metiliraju RNA poput METTL3, METTL14 i WTAP zvanih pisači, proteinima koji demetiliraju RNA poput FTO i ALKHB5 zvanih brisači te proteinima koji uočavaju ovu modifikaciju poput YTHDC1-2, YTHDF1-3 i HNRNPC zvanih čitači. M6A regulira ekspresiju gena tako što utječe na stabilnost, prekrajanje i prijenos mRNA iz jezgre te...
-
-
Uloga miRNA u nastanku fibroze
-
Melanie Tepuš MikroRNA (miRNA) male su nekodirajuće molekule koje se sastoje od 18-22 nukleotida.
Dokazano je da djeluju kao regulatori genske ekspresije na post-transkripcijskoj razini.
Njihov mehanizam djelovanja temelji se na komplementarnom vezanju za mRNA što vodi ka
njezinoj degradaciji i/ili blokiranju translacije proteina. Ovakav mehanizam regulacije
ekspresije gena utječe na niz staničnih funkcija poput proliferacije, diferencijacije i apoptoze.
Fibroza je vrlo kompleksna bolest čija je...
-
-
Uloga miRNA u regulaciji proteina uključenih u patološke procese Alzheimerove bolesti
-
Lea Biličić Alzheimerova bolest (AD) je najučestalija degenerativna bolest središnjeg živčanog sustava od koje boluje više od 48 milijuna ljudi i predstavlja 5. najčešći uzrok smrti u svijetu. AD obilježava povišena razina β amiloidnih peptida (Aβ peptida) i hiperfosforiliranih Tau proteina koji uzrokuju gubitak sinapsi te odumiranje neurona. Bolest se javlja u dva oblika (sporadični i nasljedni), a njihovom nastanku pridonose brojni genetički i okolišni čimbenici. Sporadični oblik AD...
Pages
