Naslov Molekularne osnove šizofrenije
Autor Sanja Mikašinović
Mentor Miranda Mladinić Pejatović (mentor)
Član povjerenstva Miranda Mladinić Pejatović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Rozi Andretić - Waldovski (član povjerenstva)
Član povjerenstva Jelena Ban (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci (Fakultet biotehnologije i razvoja lijekova) Rijeka
Datum i država obrane 2017-09-25, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOTEHNIČKE ZNANOSTI Biotehnologija
Sažetak Šizofrenija je složeni neuropsihijatrijski poremećaj koji pogađa oko 1% populacije. Karakterizira ju prisutnost raznovrsnih i ozbiljnih simptoma koji se najčešće pojavljuju u ranoj odrasloj dobi, te narušavaju kvalitetu života pacijenata i njihovih obitelji. Unatoč dugotrajnom istraživanju neurobiološke osnove šizofrenije, jedinstvena patofiziologija bolesti i dalje nije definirana. S obzirom na slabo poznavanje temeljnih molekularnih mehanizama poremećaja, liječenje trenutno dostupnim antipsihoticima nije u potpunosti uspješno. Pronalazak novih pristupa i terapeutskih meta predstavlja krajnji cilj, no ujedno i značajan izazov znanstvenicima.
Dosadašnja istraživanja i prikupljeni rezultati ukazuju na činjenicu da je šizofrenija nasljedna bolest, te da se javlja kao rezultat djelovanja više gena kandidata, od kojih svaki ima mali pojedinačni učinak koji pridonosi podložnosti bolesti. Postoji opća suglasnost da različiti biološki, okolišni i psihosocijalni utjecaji, koji se nakupljaju tijekom života, mogu štetno djelovati na genetski podložnije pojedince te dovesti do razvoja psihičkog poremećaja. Istraživanja na životinjskim modelima ukazala su da značajnu ulogu u određivanju ishoda međudjelovanja gena i okoliša ima spol te precizan odabir pravog trenutka za izlaganje različitim utjecajima. Posljednjih godina pridaje se poseban značaj istraživanju epigenetike koja posreduje u složenom međudjelovanju okoliša i gena koje dovodi do pojave šizofrenije. Također, razvoj visokoprotočnih metoda analize poput genomike i proteomike, koje se koriste za globalnu karakterizaciju i kvantifikaciju bioloških molekula, predstavlja određenu revoluciju u molekularnoj neuropatologiji šizofrenije. Kako ove metode pružaju mogućnost razumijevanja uloge molekularnih puteva i međudjelovanja gena, a ne samo pojedinačnih gena kandidata, smatraju se obećavajućim alatom koji bi mogao omogućiti razumijevanje biokemijskih sustava uključenih u patofiziologiju šizofrenije.
U ovom radu prikazana su dosadašnja saznanja o šizofreniji, te opisane buduće smjernice u istraživanjima molekularne genetike šizofrenije. Detaljno su proučena brojna istraživanja i prikupljeni podaci kako bi se pružio uvid u najznačajnija otkrića koja bi mogla konačno razjasniti patofiziologiju bolesti, te pridonijeti pronalasku novih terapija za liječenje šizofrenije. Kao vrlo uspješna metoda pokazalo se korištenje integriranih pristupa u kojima se povezuje ono najbolje iz različitih studija, a vjeruje se da tehnologija matičnih stanica predstavlja jedan od perspektivnijih budućih terapeutskih pristupa ovoj teškoj bolesti.
Sažetak (engleski) SUMMARY
Schizophrenia is a complex neuropsychiatric disorder that affects about 1% of the world population. It is characterized by the presence of various and serious symptoms, that mostly appear in early adulthood and lead to deterioration of the life quality of patients and their families. Despite many efforts to understand the neurobiological basis of schizophrenia, the unique pathophysiology of the disorder is still not defined. Given the poor insight into the underlying molecular mechanisms of the disorder, the treatment, using currently available antipsychotics, is not completely successful. Finding new approaches and therapeutic targets is the ultimate aim, which is a significant challenge for scientists.
Clinical studies and the collected data indicate that schizophrenia is a largely hereditary disease which depends on multiple candidate genes, each of which contributes with a small individual effect to the susceptibility of the disease. There is a general agreement that different biological, environmental and psychosocial impacts, which accumulate throughout life, may adversely affect genetically susceptible individuals and lead to the development of a mental disorder. Animal model research has shown that gender and choice of the right moment for exposure to different influences have a significant role in determining the outcome of gene and environment interaction. In recent years, special importance has been given to the epigenetic research that has the linking role and mediates the complex interaction between the environmental factors and genes leading to schizophrenia. Also, the development of high-throughput methods such as genomics and proteomics, used for global characterization and quantification of biological molecules, represent a revolution in the research of the molecular neuropathology of schizophrenia. Taking into account the fact that these methods provide an opportunity to understand not only the individual candidate genes but also the role of molecular pathways and the interaction of genes, they are considered to be a promising tool in enabling us to understand the biochemical systems involved in pathophysiology of schizophrenia.
In this work the present data related to molecular genetics of schizophrenia have been collected, as well as future guidance in this field of research. Numerous studies and data have been explored in order to provide insight into the most important findings that could serve to finally understand the pathophysiology of the disease, hopefully leading to the development of the new therapies for schizophrenia. The integrated approach, which combine the best of numerous different studies, is considered to be very promising, as well as stem cell technology, that is considered to be one of the most prospective research approaches for the development of the future new therapeutic approaches.
Ključne riječi
šizofrenija
geni kandidati
okolišni čimbenici
epigenetika
proteomika
Ključne riječi (engleski)
schizophrenia
candidate genes
environmental factors
epigenetics
proteomics
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:193:765935
Studijski program Naziv: Biotehnologija i istraživanje lijekova Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica biotehnologije i istraživanja lijekova (univ. bacc. biotechn. et pharm. inv.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2017-11-03 09:03:03