Paginacija

Uloga IFN-β u patogenezi i liječenju multiple skleroze
Uloga IFN-β u patogenezi i liječenju multiple skleroze
Karlo Mladenić
Multipla skleroza (MS) je kronična autoimuna bolest koja napada mijelinizirane aksone u središnjem živčanom sustavu (SŽS-u). Posljedica autoimunog napada je demijelinizacija koja dovodi do gubitka neuronske signalizacije, a ponekad i do smrti neurona. MS se može očitovati različitim simptomima poput senzoričkih, vizualnih i motoričkih poremećaja, umora, boli i kognitivnih deficita, a njihova manifestacija varira od pacijenta do pacijenta. Točan uzrok nastanka MS-a nije poznat, no...
Uloga apoptoze i iglC gena Francisella novicida na staničnu smrt ameba Acanthamoeba castellanii
Uloga apoptoze i iglC gena Francisella novicida na staničnu smrt ameba Acanthamoeba castellanii
Andrea Majstorović
Francisella tularensis is a highly infective Gram-negative bacterium, that casues tularemia, which causes diseases in humans and mammals. It is able to survive and replicate within macrophages and protozoa cells, but its natural reservoir and the way of transmission are still mainly unknown. To maintain its life cycle, Francisella has to be able to modulate host cell death pathways. Previous research has shown that F. novicida is able to both postpone the cell death of human monocyte-derived...
Uloga autofagije kod replikacije herpes simpleks virusa
Uloga autofagije kod replikacije herpes simpleks virusa
Filip Uljanić
Herpes simpleks virus je virus sa jedinstvenim sposobnostima latencije i neuroviruloentnosti. Vaţan faktor strategije koja mu omogućava ovakve jedinstvene sposobnosti je inhibicija autofagije. Autofagija je proces koji doprinosi homeostazi stanice u normalnim uvjetima i njezina disfunkcija povezana je sa nizom bolesti poput osteoartritisa i raka. Kad je stanica u stanju infekcije, autofagija sudjeluje u obrani stanice od unutarstaničnih patogenih organizama. Mnogi virusi, kako bi...
Uloga cirkadijalni satnih gena u patologiji raka dojke
Uloga cirkadijalni satnih gena u patologiji raka dojke
Ana Mioč
Cirkadijalni ritmovi su dnevne oscilacije u metaboličkim, psihološkim i fiziološkim procesima u većini organizama. Deregulacija ovih ritmova povezana je s brojnim patološkim stanjima, uključujući depresiju, dijabetes, metabolički sindrom i rak. Jedno od takvih stanja je i rak dojke. Globalni utjecaj raka dojke je sve veći. Rizik za nastanak raka dojke 5 puta je veći u razvijenim zemljama nego u nerazvijenim. Jasno je da moderan način života utječe na poremećaje u cirkadijalnom...
Uloga cirkadijalnih gena u kemorezistenciji stanica raka debelog crijeva sa BRAF V600E mutacijom
Uloga cirkadijalnih gena u kemorezistenciji stanica raka debelog crijeva sa BRAF V600E mutacijom
Martin Ripić
Karcinom debelog crijeva se smatra jednim od češćih karcinoma u svijetu te otprilike 5-10% svih slučajeva karcinoma debelog crijeva otpada na one sa BRAFV600E mutacijom. Unatoč sve boljim kemoterapijskim opcijama, nije primijećeno značajno poboljšanje u ishodu liječenja oboljelih sa BRAFV600E mutacijom, uglavnom zbog razvoja kemorezistencije. Cirkadijalni sustav sudjeluje u brojnim staničnim procesima poput staničnog ciklusa, popravka DNA, metabolizma i regulaciji apoptoze te je ...
Uloga cirkadijalnih satnih gena u patogenezi melanoma
Uloga cirkadijalnih satnih gena u patogenezi melanoma
Barbara Fabulić
Cirkadijalni ritam je fundamentalna fiziološka osobina svakog ţivog bića, kako onih jednostaničnih tako i sloţenih organizama. Brojne funkcije ţivotinjskog, pa tako i našeg organizma, podlijeţu ritmičkim promjenama. Cirkadijalni ritam je biološki ritam koji je usklaĎen sa dnevno-noćnim promjenama u okolišu te traje otprilike dvadeset i četiri sata. Ove dnevno-noćne promjene direktno utječu na fiziološke i morfološke funkcije unutar pojedinog organizma, a regulirani su...
Uloga dopamina u preferencijalnoj samoadministraciji metamfetamina
Uloga dopamina u preferencijalnoj samoadministraciji metamfetamina
Ivana Gvozdić
Konzumacija opojnih droga utječe na dopaminsku i serotoninsku neurotransmisiju te je značajan faktor razvoja ovisnosti. Psihostimulansi poput metamfetamina (METH) djeluju na centre u mozgu zadužene za regulaciju procesuiranja nagrade i ugode. Nagrađujući utjecaj droga dovodi do opetovane konzumacije i u konačnici do ovisničkog ponašanja koje se ispituje na laboratorijskim životinjama kao preferencijalna samoadministracija. Drosophila melanogaster poznati je modelni organizam za...
Uloga genskog produkta regije M116 u tropizmu mišjeg citomegalovirusa
Uloga genskog produkta regije M116 u tropizmu mišjeg citomegalovirusa
Deni Oreb
Humani citomegalovirus (HCMV) široko je rasprostranjeni virus u ljudskoj populaciji koji, nakon primarne, uspostavlja latentnu infekciju i ostaje prisutan u organizmu domaćina tijekom cijelog života. Iako u imunološki kompetentnih osoba ne izaziva bolest, HCMV je važan i opasan oportunistički patogen u osoba s oslabjelim ili nezrelim imunološkim sustavom kao što su novorođenčad ili osobe na imunosupresivnoj terapiji. HCMV inficira samo ljude te se stoga u pokusima sa...
Uloga i važnost procesa transfera tehnologije na sveučilištima
Uloga i važnost procesa transfera tehnologije na sveučilištima
Marina Matulja
U svijetu u kojem tržištem vladaju velike tvrtke, sposobnost inoviranja ima značajan utjecaj na ekonomski napredak. Ovdje veliku ulogu igraju i sveučilišta koja su u posljednja dva desetljeća postali jedni od glavnih aktera u komercijalizaciji proizvoda kroz proces transfera tehnologije. Stoga je cilj ovog rada na razumljiv način dati osnovne informacije o važnim pojmovima koji se provlače kroz proces transfera tehnologije – patenta kao jednog od oblika intelektualnog...
Uloga limfocitnih subpopulacija u pogoršanju diabetesa mellitusa tipa 2 uzrokovanog citomegalovirusnom infekcijom u debljini
Uloga limfocitnih subpopulacija u pogoršanju diabetesa mellitusa tipa 2 uzrokovanog citomegalovirusnom infekcijom u debljini
Natalia Justić
Pretilost predstavlja veliki globalni problem do čijeg nastanka dolazi prekomjernim stvaranjem masnog tkiva kao posljedice povećanog unosa energije i smanjenja fizičke aktivnosti. Pretilost dovodi do brojnih komplikacija, a među najčešće spada metabolički sindrom koji obuhvaća i šećernu bolest tipa 2 (engl. Diabetes Mellitus Type 2, DM2). DM2 je kronični metabolički poremećaj karakteriziran hiperglikemijom te promjenama u metabolizmu proteina i masti. Nastaje kao posljedica...
Uloga miRNA u nastanku fibroze
Uloga miRNA u nastanku fibroze
Melanie Tepuš
MikroRNA (miRNA) male su nekodirajuće molekule koje se sastoje od 18-22 nukleotida. Dokazano je da djeluju kao regulatori genske ekspresije na post-transkripcijskoj razini. Njihov mehanizam djelovanja temelji se na komplementarnom vezanju za mRNA što vodi ka njezinoj degradaciji i/ili blokiranju translacije proteina. Ovakav mehanizam regulacije ekspresije gena utječe na niz staničnih funkcija poput proliferacije, diferencijacije i apoptoze. Fibroza je vrlo kompleksna bolest čija je...
Uloga miRNA u regulaciji proteina uključenih u patološke procese Alzheimerove bolesti
Uloga miRNA u regulaciji proteina uključenih u patološke procese Alzheimerove bolesti
Lea Biličić
Alzheimerova bolest (AD) je najučestalija degenerativna bolest središnjeg živčanog sustava od koje boluje više od 48 milijuna ljudi i predstavlja 5. najčešći uzrok smrti u svijetu. AD obilježava povišena razina β amiloidnih peptida (Aβ peptida) i hiperfosforiliranih Tau proteina koji uzrokuju gubitak sinapsi te odumiranje neurona. Bolest se javlja u dva oblika (sporadični i nasljedni), a njihovom nastanku pridonose brojni genetički i okolišni čimbenici. Sporadični oblik AD...

Paginacija