Naslov Potential approaches for slowing down the progression of Parkinson's disease
Naslov (hrvatski) Potencijalni pristupi koji mogu usporiti napredovanje Parkinsonove bolesti
Autor Klara Omrčen
Mentor Rozi Andretić Waldowski (mentor)
Mentor Nicholas James Bradshaw (komentor)
Član povjerenstva Ivana Ratkaj (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Jelena Ban (član povjerenstva)
Član povjerenstva Rozi Andretić Waldowski (član povjerenstva)
Član povjerenstva Nicholas James Bradshaw (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci (Fakultet biotehnologije i razvoja lijekova) Rijeka
Datum i država obrane 2022-07-27, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOTEHNIČKE ZNANOSTI Biotehnologija
Sažetak Parkinson’s disease (PD) is the most common synucleinopathy and the second most common neurodegenerative disease worldwide. Its incidence usually increases with age and, due to extended lifespan and increased share of older population, it is estimated that almost 13 million people in the world will suffer from PD by 2040. These facts lead to a concern and need to find effective drugs that potentially cure the disease. PD is defined as progressive disorder in which comes to degeneration of dopaminergic neurons in substantia nigra pars compacta (SNpc) and afterwards is widespread in all parts of the brain. This neurodegeneration is recognized by stiffness, tremor and bradykinesia, but also by cognitive symptoms such as dementia, autonomic dysfunction, mood and sleep disorders. The biggest problem is that developing PD is not an outcome of a single factor. As for now, PD-linked missense mutations are identified on at least 20 genes. With genetic modifications, there are also environmental factors that were correlated with either increasing or decreasing the risk of PD. As synucleinopathy, PD is mainly characterised by the aggregation of α-synuclein (α-syn) that forms Lewy bodies (LB) and Lewy neurites (LN). Since it is localized in presynaptic terminals, it has been suggested that α-syn has a major role in regulating synaptic vesicle release. However, under pathophysiological conditions, it starts to aggregate into neurotoxic oligomers and fibrils that disrupt many functions on extracellular and intracellular level. Current therapy does not have possibility to modify the disease, but it manages symptoms and improves patient’s quality of life. Levodopa is the most prescribed drug for PD patients because it converts to dopamine and increases its uptake. However, when its concentration in the plasma decreases, patient experiences a phenomenon called “wearing-off”. Thereby, alternatives such as dopamine agonists, monoamine oxidase B (MAO-B) and catechol-O-methyltransferase (COMT) inhibitors were introduced to the market, but none of them showed better performance than levodopa. There are also surgical procedures which improve levodopa phenomenon, although there is a greater risk of adverse side effects, complications during the procedure or even death. However, deep brain stimulation (DBS) proved to be successful in improving motor functions without severe outcomes and there is a great potential that in future it will be used for decreasing neurodegeneration. With DBS, there are several approaches that are currently in clinical trials and hopefully they will be introduced as disease-modifying treatment in the future.
Sažetak (hrvatski) Parkinsonova bolest (PB) je najčešća sinukleinopatija te druga najčešća neurodegenerativna bolest u svijetu. Njena učestalost obično raste sa starošću te se, zbog produljenog životnog vijeka i povećanog udjela starijeg stanovništva, procjenjuje da će gotovo 13 milijuna ljudi bolovati od PB do 2040. godine. Ovakvi podaci izazivaju zabrinutost i potrebu za pronalaskom učinkovitih lijekova koji će potencijalno liječiti bolest. PB se definira kao progresivni poremećaj u kojem dolazi do degeneracije dopaminergičnih neurona u substantia nigra pars compacta (SNpc), a zatim se proširuje u sve dijelove mozga. Prepoznaje se po ukočenosti, tremoru i bradikineziji, ali i po kognitivnim promjenama poput demencije, autonomne disfunkcije, poremećaja raspoloženja i spavanja. Najveći problem je što razvoj PB nije posljedica samo jednog čimbenika. Zasada su missense mutacije koje su povezane uz PB identificirane na najmanje 20 gena. Uz genetske modifikacije, postoje i okolišni čimbenici koji mogu povećati ili smanjiti rizik obolijevanja. Kao sinukleinopatija, PB je uglavnom karakterizirana nakupljanjem α-sinukleina (α-syn) koje tvori Lewyjeva tjelešca (LB) i Lewyjeve neurite (LN). Budući da je lokaliziran na krajevima presinaptičkih neurona, pretpostavlja se da α-syn ima važnu ulogu u regulaciji otpuštanja sinaptičkih vezikula. Međutim, pod patofiziološkim uvjetima, počinje se nakupljati u neurotoksične oligomere i fibrile koji narušavaju brojne funkcije na izvanstaničnoj i unutarstaničnoj razini. Trenutna terapija nema mogućnost ublažavanja bolesti, ali kontrolira simptome i poboljšava kvalitetu života pacijenta. Levodopa je lijek koji se najčešće propisuje PB pacijentima jer se pretvara u dopamin i povećava njegovu razinu u mozgu. Međutim, kada se koncentracija novonastalog dopamina u plazmi ponovno smanji, pacijent doživljava fenomen koji se naziva engl. “wearing-off”. Time su na tržištu uvedene druge opcije poput agonista dopamina, inhibitora monoamino oksidaze B i katehol-O-metiltransferaze, ali nijedan od njih ne pokazuje bolje rezultate od levodope. Postoje i kirurški zahvati koji ublažavaju fenomen levodope, iako postoji veći rizik od neželjenih nuspojava, komplikacija tijekom zahvata, pa čak i smrti. Međutim, duboka mozgovna stimulacija (DMS) se pokazala uspješnom u poboljšanju motoričkih funkcija bez težih ishoda i postoji veliki potencijal da će se u budućnosti koristiti za smanjenje neurodegeneracije. Uz DMS, postoji nekoliko pristupa koji su trenutno u kliničkim ispitivanjima i nadamo se da će biti uvedeni kao terapija koja liječi PB u budućnosti.
Ključne riječi
Parkinson’s disease
α-synuclein
neurodegeneration
dopaminergic neurons
substantia nigra
Ključne riječi (hrvatski)
Parkinsonova bolest
α-sinuklein
neurodegeneracija
dopaminergični neuroni
substantia nigra
Jezik engleski
URN:NBN urn:nbn:hr:193:122734
Studijski program Naziv: Biotehnologija i istraživanje lijekova Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biotehnologije i istraživanja lijekova (univ. bacc. biotechn. pharm. inv.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-07-28 07:54:42