Istraživanje cirkadijalnog ritma ističe kako ritmovi održavaju zdravlje. Cirkadijalni vremenski sustav odgovoran je za predviđanje promjena u podnošljivosti i djelotvornosti antitumorskih lijekova te u zloćudnom širenju ili rastu tumora. Satni geni cirkadijalnog vremenskog sustava povezani su u regulatorne povratne petlje, a njihovo djelovanje usklađeno je suprahijazmatskom jezgrom koja također prilagođava cirkadijalne ritmove ciklusima okoliša i vanjskim podražajima. Cirkadijalni ritam ciklus je u trajanju od približno dvadeset i četiri sata. Poremećaj cirkadijalnog ritma ima veliki utjecaj na staničnu diobu i razvoj raka i obrnuto: maligna transformacija uzrokuje poremećaje cirkadijalnog sata. Najpovoljnije vrijeme primjene lijeka unutar dvadeset i četiri sata, tzv. kronoterapija, može dovesti do značajnog napretka u sigurnosti terapije raka. Administracija lijeka u skladu s cirkadijalnim vremenom može pomaknuti dosadašnju terapiju raka s principa ''veća toksičnost, bolja učinkovitost'' na ''bolja podnošljivost, veća učinkovitost''. Zbog toga što se mnogi antitumorski lijekovi razlikuju u potenciji i/ili toksičnosti te tako različito utječu na ritmičnost biokemijskih, fizioloških i bihevioralnih procesa, cirkadijalni ritam može utjecati na učinkovitost liječenja raka moduliranjem farmakokinetike i farmakodinamike lijekova. Kako bi se primjena lijeka sinkronizirala s bolešću i cirkadijalnim ritmovima, potrebni su prilagodljivi i primjereni sustavi isporuke terapije. Na kraju, u ovome su radu proučena neka od istraživanja koja, kao cilj, imaju individualizaciju liječenja raka uzimajući u obzir cirkadijalni ritam. Ovaj rad ističe da kronoterapija može odigrati ključnu ulogu u kvaliteti života i stopi preživljavanja onkoloških bolesnika.