Amiotrofična lateralna skleroza je složena i brzo progresivna neurodegenerativna bolest. Pacijenti obično prežive 3-5 godina nakon dijagnoze, a liječenje se fokusira na ublažavanje simptoma i palijativnu skrb. Iako je poznato >40 gena čije mutacije uzrokuju ALS, većina slučajeva je sporadična (~90%), bez jasne obiteljske povijesti bolesti. Ipak, određene genetske mutacije koje povećavaju rizik za ALS mogu biti prisutne i u sporadičnim slučajevima. Nedavna istraživanja usmjerila su se na okolišne čimbenike koji doprinose razvoju ALS-a, uključujući crijevnu mikrobiotu koja korelira s progresijom bolesti u ljudskim i životinjskim studijama. Ljudski gastrointestinalni trakt nastanjuje oko 1014 mikroorganizama koji dvosmjerno komuniciraju s domaćinom putem osovine crijevna mikrobiota-mozak. Mikrobiota i njezini metaboliti reguliraju funkcije poput modulacije imunosnog sustava, održavanja energetske homeostaze i integriteta crijevne barijere. Na crijevnu mikrobiotu utječe životni stil domaćina, prehrambene navike te izloženost antibioticima, što može rezultirati disbiozom, odnosno neravnotežom mikrobnih zajednica tijekom bolesti, uključujući ALS. Mikrobiota je povezana s patofiziološkim obilježjima ALS-a. Neuroinflamacija i narušena regulacija imunosnog sustava ključne su značajke ALS-a, a povezani su s posebnim mikrobiotskim profilima u studijama na miševima. Također, pacijenti s ALS-om pokazuju različite metabolomičke profile u plazmi, koji mogu biti pod utjecajem mikroba u crijevima. Nadalje, strukturne, funkcionalne i biokemijske abnormalnosti gastrointestinalnog sustava uočene su kod pacijenata s ALS-om, a povezane su s promjenama u crijevnoj mikrobioti. Uz sve veće razumijevanje uloge mikrobiote u patogenezi ALS-a, poraslo je i zanimanje za potencijalne terapijske pristupe koji ciljaju na modulaciju crijevne mikrobiote. Dosadašnja istraživanja predlažu nekoliko metoda, uključujući upotrebu probiotika, prebiotika, sinbiotika i postbiotika te transplantaciju fekalne mikrobiote čiji bi cilj bio obnoviti zdravu mikrobiotu, smanjiti neuroinflamaciju i poboljšati simptome ALS-a. Iako su istraživanja na životinjskim modelima pokazala obećavajuće rezultate, potrebna su daljnja klinička ispitivanja kako bi se potvrdila učinkovitost ovih terapija kod pacijenata s ALS-om. Modulacija crijevne mikrobiote predstavlja inovativan pristup koji bi mogao usporiti napredovanje ALS-a i poboljšati kvalitetu života oboljelih.