Evolucija mozga čovjeka započela je prije 4 milijuna godina pojavom reda Australopithecus, najstarijeg potvrđenog izravnog pretka modernog čovjeka. Proučavanjem fosilnih nalaza, potvrđeno je da se mozak hominina (tribus potporodice Homininae koji obuhvaća vrste Homo sapiens, Pan troglodytes i njihove izumrle pretke) povećavao tijekom evolucije. Pokazalo se da sama veličina mozga nije ključna za razvoj kognitivnih sposobnosti, značajan je ponajprije broj i raspored neurona. Tako je čovjek vrsta sa 86 milijardi neurona od čega je 16 milijardi smješteno u moždanoj kori, što predstavlja najviši broj neurona u odnosu na ostale hominine (uključujući izumrle vrste). U ovom radu obuhvaćeni su mehanizmi i razlozi razvoja mozga suvremenog čovjeka, koji je karakterističan po izvanrednim kognitivnim i bihevioralnim sposobnostima. Objašnjene su metaboličke prepreke koje su nametnute u razvoju mozga primata sa približno 86 milijardi neurona kakav je prisutan u današnjeg čovjeka. Uz prehranu baziranoj na sirovoj hrani kao što su voće i orašasti plodovi, bilo bi nemoguće razviti mozak od 86 milijardi neurona sa tijelom od prosječnih 62 kg bez da se sati hranjenja (unutar 24 sata) povećaju iznad održive vrijednosti (do 8 sati dnevno). Ova metabolička prepreka vjerojatno je savladana termičkom obradom hrane uz pomoć vatre. Termička obrada hrane omogućava bolju i bržu apsorpciju u probavnom sustavu čovjeka, a zahvaljujući mekšoj kozistenciji zahtjeva manje vremena za žvakanje. Kako bi se ova pretpostavka potkrijepila objašnjena su pravila staničnog skaliranja u primata i uspoređena sa pravilima staničnog skaliranja glodavaca. Pokazalo se da u primata, pa tako i hominina, gustoća neurona ostaje relativno stalna, bez povećanja dimenzija neurona. Gustoća neurona definirana je kao broj neurona u odnosu na ukupan volumen mozga. Gustoća glija stanica približno je konstantna u mozgova sisavaca te ne predstavlja razliku u evoluciji mozga hominina i ostalih sisavaca. Prezentirani su metabolički troškovi za tijelo i mozak današnjeg čovjeka. Uz pomoć metode staničnog skaliranja za neurone, otkriveno je da moždana kora čovjeka sadrži približno 16 milijardi neurona i pretpostavlja se da je upravo to svojstvo koje nas neosporno ističe u odnosu na naše izumrle pretke i ostale primate.